• 17. novembar 2025.

Kako evropske integracije mogu obnoviti povjerenje mladih sa Zapadnog Balkana u demokratske institucije

Projekat: Regionalni dijalog mladih za Evropu

Piše: Emina Odobašić, volonterka u Fondacijji Centar za demokratiju u okviru Regionalnog programa volontiranja koji se sprovodi u okviru projekta “Regionalni dijalog mladih za Evropu” koji podržava Evropska unija

Tokom posljednje dvije decenije, povjerenje mladih ljudi u demokratske institucije širom Zapadnog Balkana opada. Mladi sve češće osjećaju da se njihov glas ne čuje, da su prilike određene korupcijom i političkim vezama, te da javne institucije ne pružaju jednake mogućnosti ni pravdu. Mnogi su zbog toga postali razočarani. Ipak, usred ovog opšteg nezadovoljstva, postoji jedno zajedničko uvjerenje: proces evropskih integracija može biti prekretnica i prilika da se povjerenje mladih u demokratiju i dobro upravljanje ponovo izgradi.

Obećanje evropskih vrijednosti

Evropska unija oduvijek je predstavljala više od ekonomskog ili političkog saveza – ona simbolizira sistem vrijednosti: vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava, slobodne medije, transparentnost i odgovornost. Za mlade ljude na Zapadnom Balkanu, usklađivanje s ovim vrijednostima nije apstraktan politički cilj; to je šansa da žive u društvima u kojima su jedinstvenost, pravednost i jednake mogućnosti stvarnost.

Međutim, te se vrijednosti ne mogu „uvoziti“ preko noći. Proces pristupanja EU zahtijeva da zemlje regiona ojačaju svoje demokratske institucije, osiguraju slobodne i fer izbore, te se bore protiv korupcije. Ova transformacija zahtijeva hrabrost i dosljednost, ali upravo je to konkretan put ka povratku povjerenja mladih u vlastite institucije. Kada se pravda primjenjuje jednako za sve, kada niko nije iznad zakona – tada povjerenje počinje da se vraća.

Aktivno učešće mladih kao pokretač promjena

Obnova povjerenja također zavisi od toga koliko je mladima pružen prostor za učešće. Mladi ne bi trebali biti tretirani kao pasivni posmatrači reformi, već kao aktivni učesnici u kreiranju politika. Kroz EU programe, omladinske razmjene i inicijative civilnog društva, mladi mogu učestvovati u procesima donošenja odluka, sticati iskustva u inostranstvu i ta znanja prenositi u svoje zajednice.

Učešće znači pripadnost. Kada mladi učestvuju u projektima koji doprinose razvoju njihovih lokalnih zajednica – kroz ekološke akcije, volontiranje ili zagovaranje – shvataju da demokratsko djelovanje donosi konkretne rezultate. Povjerenje tako raste – ne kroz govore, već kroz iskustvo.

Programi poput Erasmus+, Evropskog korpusa solidarnosti i regionalnih omladinskih inicijativa već imaju važnu ulogu u ovom procesu: osnažuju mlade da kritički razmišljaju, sarađuju preko granica i prepoznaju da su dio šire evropske porodice. Osjećaj pripadnosti toj porodici može obnoviti vjeru da demokratija, ako se zaista primjenjuje, može funkcionisati u interesu svih.

Kada demokratija daje rezultate, povjerenje slijedi

Povjerenje se ne može narediti – ono se mora zaslužiti. Mladi će vjerovati institucijama tek kada vide da one zaista utiču na njihov svakodnevni život: pravedan pristup obrazovanju, zapošljavanje zasnovano na sposobnostima, a ne na vezama, i sistem koji nagrađuje trud i kreativnost.

Kada demokratske institucije promovišu fer tržište rada, podstiču preduzetništvo i pružaju kvalitetno obrazovanje, mladi počinju osjećati da vrijedi ostati u vlastitoj zemlji. Zato proces evropskih integracija ne bi trebao biti fokusiran samo na zakone i regulative, već na stvaranje pravednijeg društva koje sluša i uvažava svoje mlade generacije.

Transparentnost kroz digitalnu transformaciju

Jedan od najučinkovitijih načina jačanja povjerenja jeste digitalizacija. Transparentne, dostupne i efikasne javne usluge mogu smanjiti korupciju i birokratiju – najveće izvore frustracije među mladima.

Zamislimo svijet u kojem građani mogu pristupiti svim podacima vlade, aplicirati za dokumente online ili pratiti javnu potrošnju u realnom vremenu. Otvoreni podaci i digitalni alati mogu pokazati da institucije mogu biti moderne, efikasne i odgovorne; za generaciju odraslu uz internet, takva bi promjena značila da vlade mogu ići u korak s vremenom.

Približavanje evropskih integracija svakodnevnom životu

Za većinu mladih, evropske integracije još uvijek djeluju kao udaljen, birokratski proces – nešto što se odvija između političara i diplomata, a ne u njihovim školama ili naseljima. Da bi se to promijenilo, koristi od evropskih integracija moraju biti vidljive na lokalnom nivou.

Bilo kroz obnovljene škole, ekološke projekte ili programe omladinskog preduzetništva, lokalne reforme i EU finansirane inicijative trebaju direktno poboljšati život građana. Kada mladi mogu vidjeti i osjetiti rezultate podrške EU, počinju povezivati evropske vrijednosti s stvarnim napretkom i pravednošću – a ne samo s političkim obećanjima.

Izgradnja povjerenja kroz obrazovanje

Obrazovanje igra ključnu ulogu u oblikovanju pogleda mladih na demokratiju i građansku odgovornost. Škole i univerziteti trebaju činiti više od pukog prenošenja činjenica – trebaju podsticati kritičko mišljenje, otvoren dijalog i aktivno učešće u odlučivanju.

Uključivanjem evropskih vrijednosti u obrazovni sistem, mladi mogu naučiti šta znače odgovornost, tolerancija i participacija. Na taj način se razvija kultura povjerenja – ne kroz slogane, već kroz svakodnevnu praksu i primjer.

Generacija spremna ponovo vjerovati

Mladi Zapadnog Balkana nisu ravnodušni niti apolitični. Oni duboko brinu o pravdi, jednakosti i prilikama – samo im treba dokaz da i njihove institucije brinu o njima. Proces evropskih integracija daje okvir za takav dokaz. On nudi plan reformi za zemlje, ali i pruža mladima razlog da vjeruju da demokratija može funkcionisati u njihovu korist.

Povjerenje se ne može povratiti preko noći, ali može rasti – sa svakom transparentnom politikom, svakim slobodnim i poštenim izborima, svakom stvarnom prilikom za mlade. Put ka Evropskoj uniji je, u suštini, put ka stabilnijoj i pouzdanijoj demokratiji – onoj koja zaista služi građanima.

A upravo u takvu Evropu – mladi Zapadnog Balkana su spremni vjerovati. I graditi je.

Emina Odobašić

*Izrada ovog bloga finansirana je od strane Evropske unije. Njegov sadržaj je isključiva odgovornost Fondacije Centar za demokratiju i ne odražava nužno stavove Evropske unije.